Zgrada u kojoj će se nalaziti Braniteljski centar Pakrac ima dugu i bogatu povijest, neraskidivo vezanu uz razvoj zdravstva u Pakracu i šire. Izvorno izgrađena za potrebe psihijatrijske bolnice, ova je građevina svjedočila mnogim povijesnim događajima i medicinskim napredcima.
Rani počeci i osnivanje (kraj 19. i početak 20. stoljeća)
Povijest bolnice u Pakracu seže u razdoblje između 1760. i 1770. godine, kada je u bivšem dvorcu baruna Trenka osnovana “Bolnica za stidne i kužne bolesti”. Ova je bolnica s vremenom proširena, a 1889. godine već je imala dva odjela: odjel za sifilis i opći odjel. S obzirom na rastuće potrebe, 1896. godine podignuta je nova zgrada uz pomoć naroda i Hrvatske zemaljske vlade, čime je ustanovljena “Zemaljska javna bolnica”, prva takva u Hrvatskoj pod upravom Zemaljske vlade. Bolnicu su zajedno tijekom 1896. godine kreirali liječnici Zdravstvenog odsjeka te inženjeri Građevnog odsjeka Zemaljske vlade. U njezinoj gradnji i opremanju sudjelovao je niz poznatih graditelja, tvrtki i poduzetnika – Pavao Rohrbacher (graditelj iz Virovitice), Ignjat Franz, Josip Dubsky i Anton Gnezda, graditelji iz Zagreba. Sagrađena je prema ondašnjim najmodernijim standardima i zahtjevima, a kompletna gradnja iznosila je tadašnjih 150.090 forinti. (Izvor : Pakrački list)
Godine 1908. donesena je odluka o izgradnji Kraljevskog zemaljskog zavoda za umobolne u Pakracu. Zasebna zgrada za psihijatrijske bolesnike dovršena je 1910. godine. Nalazila se nešto dalje od glavne bolničke zgrade, pokraj obale rijeke Pakre, s kapacitetom od 200 kreveta i tada modernim centralnim grijanjem. To pokazuje naprednost pakračke bolnice, koja je, primjerice, već 1905. godine, samo deset godina nakon otkrića rendgenskih zraka, nabavila rendgenski aparat. Ravnatelj dr. Leo Frank značajno je modernizirao i unaprijedio bolnicu u tom razdoblju.
Arhitektura same zgrade
Zgrada bivše psihijatrijske bolnice u Pakracu, u kojoj će se smjestiti Braniteljski centar, značajan je primjer arhitekture s početka 20. stoljeća i ima status zaštićenog kulturnog dobra. Dovršena je 1910. godine kao zasebna građevina unutar kompleksa pakračke bolnice.
Evo nekoliko ključnih značajki njezine arhitekture:
- Namjena i funkcionalnost:
Kao institucija za liječenje duševnih bolesnika, zgrada je bila projektirana s naglaskom na funkcionalnost. Imala je kapacitet od 200 kreveta i bila je opremljena tada modernim sustavima poput centralnog grijanja i moderne kanalizacije, što je u to vrijeme bio znak naprednosti.
- Vanjski izgled i “Žuta kuća”:
Zgrada je bila karakteristična po svojoj žutoj fasadi, zbog čega je i dobila popularni nadimak “Žuta kuća”. Odabir žute boje u 19. stoljeću često je bio povezan s vjerovanjem da ima umirujući učinak na bolesnike.
- Uklopljenost u okoliš:
Nalazila se pokraj obale rijeke Pakre i bila je okružena perivojem (parkom), što je bila uobičajena praksa kod planiranja bolnica za duševne bolesti u to vrijeme. Smatralo se da prirodno okruženje i mogućnost šetnje doprinose terapeutskom učinku na pacijente.
- Troetažna građevina: Zgrada je troetažna, što joj daje impozantnost i kapacitet za smještaj velikog broja korisnika.
Iako specifičan arhitektonski stil (poput secesije, historicizma, ili nekog drugog) nije detaljno opisan u dostupnim izvorima, njezina izgradnja kao “Kraljevskog zemaljskog zavoda” sugerira stil koji je bio uobičajen za reprezentativne javne ustanove Austro-Ugarske Monarhije u tom razdoblju, često kombinirajući elemente historicizma s novijim funkcionalnim pristupima.
Predstojeća obnova Braniteljskog centra ima za cilj očuvati izvorni arhitektonski izgled objekta, istovremeno ga opremajući modernim sadržajima.
Izvori:
Zaboravljena umobolnica u zapadnoj Slavoniji ide u milijunsku prenamjenu, postat će moderna ustanova – Bauštela.hr: https://baustela.hr/gradiliste/zaboravljena-umobolnica-u-zapadnoj-slavoniji-ide-u-milijunsku-prenamjenu-postat-ce-moderna-ustanova/
HLZ Podružnica Pakrac: http://hlz.mef.hr/Pakrac.html
POVIJESNA CRTICA GRADSKOG MUZEJA Bolnica na kraju grada – Pakrački LIST: https://pakrackilist.hr/index.php/vijesti-novosti/17953-povijesna-crtica-gradskog-muzeja-bolnica-na-kraju-grada
